Parkovi prirode su prostrana prirodno ili kultivirana područja s naglašenim estetskim, ekološkim, odgojno-obrazovnim, kulturno-povjesnim i turističko-rekreativnim vrijednostima.

Biokovo
Glavna obilježja: geomorfološki fenomeni - vrtače, škrape, kamenice, jame - do sada najdublja jama Amfora (790 m), ledenice, spilje, krški izvori; više od 40 endemičnih biljnih vrsta, npr. biokovsko zvonce (Edraianthus pumilio); značajna paleontološka nalazišta; prekrasni krajobrazi i vidikovci. Područja posebne zašite: posebni geomorfološki rezervati: Nevistina stina, Ovčje polje, Kuranik - Šibenik - Štropac - Vošac.

Kopački rit
Zbog svoje očuvanosti kao rijetkog ritskog ekosustava, velike biološke raznolikosti i izuzetne znanstvene i ekološke vrijednosti, Kopački rit je 1967. godine zaštićen statusom Upravljanog prirodnog rezervata na površini od 17.730 hektara. Uže područje rezervata od 7.220 hektara 1976. godine je dobilo status Specijalnog zoološkog rezervata, a šire područje od 10.510 hektara status Parka prirode.

Lonjsko polje
Park prirode Lonjsko polje kao močvarno područeje ubraja se među najugroženijia staništa na svijetu. To je najveće zaštićeno močvarno područje ne samo u Hrvatskoj vća u cijelom Dunavskom porječju. Uvršten je u tzv. Ramsarski popis močvara koje su od međunarodnog značaja, osobito kao prebivalište ptica močvarica. Sačinjavaju ga uglavnom tri polja: Lonjsko, Mokro i Poganovo polje.

Medvednica
Park prirode Medvednica osnovan je 16. lipnja 1981. godine temeljem Zakona o proglašenju zapadnog dijela Medvednice parkom prirode. Proteže se na području Grada Zagreba, Zagrebačke i Krapinsko-zagorske županije. Površina parka je 22.826 ha. Temeljni fenomen parka su dobro očuvane prirodne šume i šumske zajednice, koje se protežu se na 14.550 ha što čini 64% ukupne površine parka.

Telašćica
Uvala Telašćica smještena je u središnjem dijelu istočne obale Jadranskog mora, u jugoistočnom dijelu otoka Dugi otok. Zahvaljujući svojoj iznimnoj ljepoti, bogatstvu i značaju, ova uvala, okružena s 13 otoka i otočića, a koja sadrži i šest otočića unutar uvale, proglašena je Parkom prirode 1988. godine. Status zaštićenog područja dobila je još 1980. godine zahvaljujući svojem iznimno vrijednom biljnom i životinjskom svijetu, geološkim i geomorfološkim fenomenima...

više

Velebit
Velebit je najduža planina Dinarskog sustava. Proteže se u blago povijenom luku, smjera sjeverozapad - jugoistok, između prijevoja Vratnik i doline Zrmanje, u duljini od 145 km. Glomazna mu je trupina poprečno raščlanjena prijevojima, što je osnova uobičajne podjele planinskog niza na: sjeverni, srednji, južni i jugoistočni. Na zapadu je jasno omeđen Velebitskim kanalom Jadranskog mora, a na istoku ličko-gackom zaravni, između 425 i 600 metara nadmorske visine.

Žumberak - Samoborsko gorje
Park prirode Žumberak - Samoborsko gorje obuhvaća oko 350 km2, a zakonom je proglašen 28. svibnja 1999. Osnovni mu je cilj zaštititi i promovirati prirodne ljepote toga kraja. Prema zakonu o zaštiti prirode Park prirode je prostrano prirodno ili dijelom kultivirano područje s naglašenim estetskim, ekološkim, odgojno - obrazovnim, kulturno - povijesnim i turističko - rekreacijskim vrijednostima, a u njemu su dopuštene djelatnosti kojima se ne ugrožavaju njegove bitne značajke i uloge.

Papuk
Bitan razlog za proglašenje Papuka parkom prirode jest što su u njemu očuvana obilježja žive i nežive prirode, karakteristična za srednju Slavoniju. Neosporno je riječ o prostranom prirodnom i dijelom kultiviranom, području sa naglašenim estetskim, ekološkim, odgojno-obrazovnim, kulturno-povijesnim i turističko-rekreacijskim vrijednostima.

Učka
Park prirode Učka prije svega karakterizira iznimna raznolikost oblježja na razmjerno malom prostoru. Tako je Učka zacijelo jedino mjesto na svijetu gdje možete fotografirati stenoendemski Učkarski zvončić, i jedno od posljednjih europskih lokaliteta na kojem će strpljivo oko ljubitelja ptica biti nagrađeno impresivnim siluetama Bjeloglavog supa ili Surog orla. Učka broji preko 70 dosada zabilježenih gnjezdarica, kao i više drugih ptičjih vrsta koje povremeno posjećuju Učku.

Vransko jezero
Putujući Jadranskom magistralom prema sjevernoj Dalmaciji, između dva poviješću bogata grada Šibenika i Zadra ukazat će vam se prirodni  fenomen blizine dva jednako lijepa, a opet, toliko različita plavetnila. S jedne strane razvedena jadranska obala, poznata po svojoj primamljivoj ljepoti i čistoći, a sa druge, najveće prirodno jezero u Hrvatskoj.

više