Prirodna svojstva područja Nacionalnog parka Plitvička jezera, osebujnost i osjetljivost tog jedinstvenog fenomena, zaslužuju punu pozornost naših posjetitelja. Rekreativni vidik boravka i zadivljenost ljepotom krajolika koji osvaja svojom prirodnom raznolikošću i skladnošću oblika i boja u bilo kojem razdoblju godine, utemeljen je na mnogim međusobno minuciozno uvjetovanim, prirodnim obilježjima.

Osobita je to geološka i hidrogeološka krška pojava. Niz od 16 stepenasto poredanih većih jezera i nekoliko manjih, odvojenih sedrenim barijerama, za koje je bilo odlučno razdoblje od posljednjih desetak tisuća godina, u kojima su vladali ekološki odnosi slični današnjima pogodni za taloženje sedre i nastanak jezera, temeljni su fenomeni Nacionalnog parka. U njihovu stvaranju važnu su ulogu imale i imaju sedrotvorne biljke, alge i mahovine, pa je to veoma osjetljiv biodinamički sustav.

Prijelazni tip klime između primorske i kopnene s mikroklimatskom raznolikošću čini, da je osnovno obilježje ugodno i sunčano ljeto i relativno duga, oštra i snijegom bogata zima. U području su Parka i prostrani šumski kompleksi, od kojih su neki dijelovi zbog svoga prašumskog obilježja zaštićeni kao poseban rezervat šumske vegetacije (Čorkova uvala). Raznolikost staništa i uvjeta za život omogućuje nesmetani razvoj brojnim populacijama biljaka i životinja u vodenim i kopnenim predjelima Parka.

Treba naglasiti da su sve temeljne odrednice Parka vrlo nježan strukturalni i funkcionalni kompleks, osjetljiv za prirodne izmjene i neoprezne ljudske zahvate. S pravom ga je UNESCO proglasio svjetskom prirodnom baštinom.

Zemljopisno definirano: jezera su smještena u prostoru jugoistočne Europe, a u dijelu Hrvatske gdje iz sjevernog ravničastog prostora prelazimo u uzdignutiji i okršeni planinski predio. Jezera su smještena na dodiru Korduna i Like te ogulinsko plašćanske udoline na samom izvoru krške rijeke Korane - na visini od 480 do 636 m nad morem - na obroncima Male Kapele i Plješevice.

Cestovni pravci, što sa sjeverne strane od Varaždina preko Zagreba idu prema središnjem i južnom prostoru jadranskog priobalja, vode nas uz Plitvička jezera, a prema njima se slijevaju i putovi što se pružaju od Kvarnera, Gorskog kotara, Slovenije, te obližnje Bosne i Hercegovine, povezujući zapad s istokom ili jug sa sjeverom ovog dijela Hrvatske. Svi ti smjerovi ujedno povezuju turističke zanimljivosti primorsko - jadranske regije s kontinentalnim prostorom uz oscilaciju posjeta prema godišnjim dobima.

Odgovarajuće oznake na graničnim mjestima i u svim većim gradskim središtima upozoravaju nas na postojanje Plitvičkih jezera, odnosno na njihovu udaljenost. Tako smo uvijek u mogućnosti donijeti odluku o odlasku ili boravku na njima, bilo u proljeće, ljeto, jesen ili zimi - uvažavajući klimatske uvjete i naše raspoloživo vrijeme.