U središnjem dijelu hrvatskog Jadrana, na sutoku šibenskih i zadarskih otoka, smjestila se jedna zasebna i po mnogočemu posebna skupina otoka nazvana Kornati.

Zbog izuzetnih krajobraznih ljepota, zanimljive geomorfologije, velike razvedenosti obalne crte i naročito bogatih biocenoza morskog ekosustava, godine 1980. veći dio Kornatskog akvatorija proglašen je nacionalnim parkom.

Danas NP "Kornati" zauzima površinu od oko 220 km2 i uključuje ukupno 89 otoka, otočića i hridi s približno 185 km obalne crte. I pored ovog, relativno velikog broja otoka, kopneni dio parka čini tek manje od 1/4 ukupne površine, dok je sve ostalo morski ekosustav. Dojmljiv kontrast škrtog, naizgled polupustinjskog i negostoljubivog kopna s jedne strane, te biološki i geomorfološki vrlo raznolikog i bogatog podmorja s druge strane, jedna je od temeljnih odlika ovog prostora.

Priča o nastanku "kruna" globalnog je karaktera. Zbog različitih procesa koji se zbivaju u Zemljinoj unutrašnjosti i golemih sila koje nastaju kao njihova posljedica, Afrička tektonska ploča se već milijunima godina pomiče prema istoku, sjeveroistoku i sjeveru i podvlači (subducira) pod Euroazijsku tektonsku ploču. Cijeli sredozemni prostor, a samim tim i jadranski i kornatski, leži upravo na ovoj seizmički aktivnoj zoni, u kojoj su se - kao posljedica - zbivala (i još uvijek se zbivaju) intenzivna boranja, rasjedanja i navlačenja Zemljine kore.

Jedan od golemih rasjeda nastalih procesom subdukcije proteže se od istarskog poluotoka, pruža se sasvim blizu jugozapadnih rubova sjevernih hrvatskih otoka, te završava negdje među srednjedalmatinskim otocima. Ovaj rasjed najljepše se oslikava upravo u Kornatskim "krunama". Kornatske okomite litice zapravo predstavljaju paraklažu rasjeda po kojoj je došlo do kretanja susjednih blokova zemljine kore na ovim prostorima. Procesi korozije, erozije i abrazije samo su dodatno ukrasili ovu golemu plohu koja se na nekim mjestima u Kornatima okomito spušta i preko 90 metara u morske dubine ("krune" otoka Piškera i Rašip). Najviša "kruna" u Kornatima nalazi se na otoku Klobučar (82 m iznad nivoa mora), a najduža (iznad nivoa mora) na otoku Mana (1350 m).

Što vidjeti u NP Kornati

 Krune.

 Magazinova skrila na otoku Kornatu.

 Vidikovci (Metlina, Otočevac, Opat, Vrujsko, Litnji vrh, Ravni žakan,...).

 Podmorje kornatskih "kruna".

 Ilirske gradine.

 Utvrda Tureta.

 Ranokršćanska trobroda bazilika i crkvica Gospe od Tarca.

 Solana u Lavsi.

 Mletački kaštel, Piškera, crkvica na Piškeri.

 Stanovi porti i suhozidi.